SERIMONIA ISAR BANDEIRA FULAN JULLU 2019


2Segunda-Feira, Loron 1 Fulan Jullu tinan 2019, Sekretariu Estadu Protesaun Sivil, DR. Alexandrino Xavier Araújo prezide serimonia Isar Bandeira Nasional, iha Resintu Vila-Verde Díli, hamutuk ho Diretores Jerais, diretores Nacionais, asesores, funsionariu Públiku sira no estudantes estajiarius. Iha Diskursu, Governante VIII Governu Konstitusional ne’e husu ba ekipa ne’ebe responsabiliza ba koro, atu bele hananu ho diak tanba kantíku “Hino Nasional, Hanoin Asuwa’in no Marcha Funsaun Públika” iha lia fuan ne’ebe reflete ba sakrifisiu asuwa’in sira nian, ne’ebe terus ba funu naruk hodi ohin loron hetan Liberdade nasional. Tan ne’e husu iha primeira semana kada fulan, funsionariu sira presija treina hodi hananu ho diak. Iha biban ne’e, Sekretariu Estadu Protesaun Sivil husu ba Kargus Diresaun no Xefia Sira no funsionarius públikus, asesores no ema hotu ne’ebe servisu iha Ministeriu Interior atu nafatin hatudu disiplina iha Administrasaun Públika hodi kumpri prinsipiu Jeral Funsaun Publika ninian. Governante VIII Governu ne’e husu ba Asesores Nasionais liu liu asesores Internasional sira ne’ebe servisu iha Ministeriu Interior atu bele partisipa mos iha Serimonia Isar Bandeira Nasional hodi fó ondra ba Heroi sira. Iha biban ne’e hakarak informa ba públiku katak ekipa ne’ebe lori Bandeira Nasional husi membru Polisia Servisu Migrasaun, Koro husi Gabinete Diresaun Jeral Servisu Korporativus, Gabinete Ministru Interior, Gabinete Inspesaun no Auditoria, Gabinete Asesoria no funsionariu sira. #Fati#.




GOVERNU HAHU KOALIA KONABA JORNADA ORSAMENTAL OJE 2020


2Dili-Ministru Defeza no Ministru Interior Interinu Brigadeiru Jenerál (Ref) Filomeno da Paixão de Jesus, akompanha husi Sekretariu Estadu Protesaun Sivil DR. Alexandrinho Xavier Araujo, Komandante Jeral PNTL Komisariu Polisia Faustino da Costa, Diretor Jeral Protesaun Sivil Superintendente Asistente Polísia Ismael da Costa Babo, Diretora Jeral Servisu Korporativu Sra. Guilhermina F.S. Ribeiro, Diretores Nasionais nomos pontu fokal ne’ebé responsavel ba area Planeamentu no Orsamentu nian, partisipa enkontru sesaun traballu ne’ebe organiza husi Ministériu Finansas, hodi koalia konaba, Jornada Orsamental ba Orsamentu Jeral Estadu (OJE) 2020 nian. Objetivu husi sesaun traballu ida ne’e, nu’udar faze inisiu iha ámbitu preparasaun OJE tinan-tinan hodi bele diskuti programa prioridade sira husi Planu Estratejiku Dezenvolvimentu no Programa 5 anos VIII Governu Konstitusional 2018-2023 no halo mos diskusaun kona-ba Senáriu ba Tetu Fiskal Orsamentu Jeral Estadu tinan 2020 nian nune’e bele hatan nesesidade komún nian liuhusi programa no atividade setoral iha Ministériu no Instituisaun sira hotu. Jornada Orsamental ne’e, hala’o durante loron tomak ida iha loron Kinta feira ne’e, 27/06/2019, ho tema “Promove Kualidade Planeamentu no Orsamentu hodi Hametin Prestasaun Servisu” iha Salaun Auditoriu Xanana Gusmão Ministeriu Finansas Aitarak Laran no hetan partisipasaun masimu husi Membru Governu VIII Governu Konstitusionál, Membru Parlamentu Nasionál hosi Komisaun C, Dirijentes Instituisaun Estadu sira, Dirijente Ajensia Autonoma, Preszidente no Administrador Munisípiu sira inklui reprezentante hosi RAEOA – ZEESM no Diretur Jeral no Diretur Nasionál ne’ebé responsavel ba area Planeamentu no Orsamentu nian. #AX




DJSK HALAO DESIMINASAUN BA LEJISLASAUN JERAL LEI FUNSAUN PUBLIKA


2Diretora Jeral Servisus Korporativus Ministeriu Interior Sra. Guilhermina F.S. Ribeiro, halao Desiminasaun ba Lejislasaun Jeral Funsaun Publika nian ba Funsionarius Diresaun Nasional Seguransa Patrimoniu Publiku iha salaun Ministeriu Interior Vila-Verde Dili 28-06-2019. Iha Intervista ho Diretora Jeral Servisus Korporativus Sra. Guilhermina F.S. Ribeiro, hateten objetivu jeral kona ba desiminasaun refere ne’e atu prepara kandidatu Ministeriu Interior ninian, nebe maka atu tuir Promosaun Interna, ho ida ne’e deit mak atu hafahe informasaun ba sira kona ba materia hirak nebe, atu hanesan sira bele hatene hodi bele kompete diak liu iha izame, tanba ema barak entaun presija prepara sira ho didiak.




MEMBRU UEP 128 PREPARA AN PARTISIPA IHA FORSA MANUTENSAUN PAZ


1Dili-Ohin loron Kinta feira ne’e, 28/6/2019, PNTL (Polisia Nasional Timor-Leste) halo seremonia enseramentu no promosaun 40 Curso de Missoes internasionais iha ba membru UEP (Unidade Espesial Polisia) hamutuk 33, ne’ebe sei desloka ba rai liur hodi hola parte iha Misaun Pas Organizasaun Nasoens Unidas (ONU) nian. Segundu Komandante Jeral PNTL Komisariu Polisia Mateus Fernandes, iha nia liafuan badak, kongratula membru sira no husu atu kaer metin nafatin disiplina no komportamentu iha ema nia rain. “Total membru PNTL husi UEP ne’ebe maka atu partsipa iha misaun pas ne’e, hamutuk ema nain 128 inklui feto nain lima. Agora ba dadaun ne’e, ita halo fazeadamente ba ema nain 33 maka ba uluk ho durasaun tempu semana sanulu resin ida, tuir pedidu alta entidade ONU nian. Ida ne’e, laos foin primeira vez PNTL hola parte misaun ONU nian, antes ne’e sira seluk ba ona. Tanba ne’e husu ba membru tomak n’eebe atu hola parte iha misaun ONU nian, atu kaer metin nafatin disiplina, kaer metin nafatin komportamentu iha ema nia rain, kopera no buka hamutuk ho ema ne’ebe halao servisu. Espera, prezensa imi nian iha misaun ida ne’e, bele tulun governu hadia seguransa ninian iha nasaun ne’eba, parabéns ba ita bo’ot sira. Entertantu, Komandante Polisia Unidade Espesial, Superintendente Xefe Polisia Afonso dos Santos hateten nia membru sira preparadu hodi hola parte misaun paz ONU nian. “Agradese ba apoiu husi Komando Jeral PNTL nomos ita nia Maun bo’ot Ramos Horta ne’ebe maka husu hau halo karta hodi husu apoiu ba TLPDP (Timor-Leste Police Development Program) no GNR (Guarda Nasional Republikana) hodi bele fo formasaun ba membru sira. agora dadaun, ami nia membru sira preparadu ona hodi bele partisipa iha Forsa Manutensaun Paz ONU nian. Ida ne’e atu hatudu katak UEP mos iha duni kapasidade. tempu ona atu dezenvolve mos servisu iha ema nia rain, hanesan iha tinan hirak liu ba ema husi nasaun seluk mai ajuda ona Timor-Leste, agora ita maka atu ba fo tulun mos servisu iha nasaun sira ne’ebe maka sei presiza”. Komandante UEP ne’e mos hatutan katak, iha tempu besik, nia membru balu sei ba mos tuir formasaun konaba kontra terorista durante fulan 8 iha nasaun Xina. Tanba ne’e, nia husu nafatin apoiu husi Governu. Iha okajiaun ne’e, Segundu Komandante Jeral PNTL Mateus Fernandes, entrega sertifikadu melhor klasifikasaun nomos ofisialmente entrega xapa ba membru UEP sira hodi koloka iha misaun paz ONU nian ne’e. #AX




TL-AUSTRALIA DEFENCE COOPERATION TALKS


2Dili-Defence Cooperation Talk (DCT), hanesan enkontru bilateral ne’ebe sempre halo kada tinan, hodi fortalese/hametin relasaun iha area koperasaun militar. DCT hanesan parte ida husi Programa Kooperasaun Defeza nian ne’ebe hala’o ona iha Timor-Leste hahú iha tinan 2001, nu’udar parte husi atividades kooperasaun iha rejiaun Pasifiku. Ho objetivu atu harii kapasidade iha F-FDTL nian atu nune’e nasaun ne’e bele fornese seguransa ninia nasaun rasik inklui kompromisiu militar hodi halo kooperasaun iha area defeza nomos misaun ONU nian. Objetivu prinsipal husi enkontru DCT rasik maka oinsa, Timor-Leste no Austrália halo avaliasaun hamutuk ba atividade no apoiu hirak ne’ebe durante ne’e halo ona nomos planu atividade ne’ebe sei halao iha futuru. Iha diskusaun ne’e, Inspector Jeral F-FDTL Brigadeiru Jeneral Cornelio Ximenes (Maunana) hateten katak, “Austrália hanesan ita nia parseiru ida ne’ebé durante ne’e fó apoiu barak ona mai Timor Leste, liuliu ba ita nia Falintil-Forsa Defeza Timor-Leste. Liu husi Rezultadu Kooperasaun ne’ebé ita nia Governu hala’o ho Austrália iha área kapasitasaun no Parte Infraestrutura nian. Ami espera katak ita bele servisu hamutuk nafatin iha futuru. Tanba ami persija koperasaun ho paizes hotu atu bele ajuda ami dezenvolve ami nia forsa armada no bele moderniza forsa defeza. Ita nia Governu sei persiza nafatin ajuda husi parseiru sira hodi fo nafatin asistensia mai ita nia forsa defeza. laos deit hametin koperasaun ita ho nasaun amigu maibe liu-liu ajuda bo’ot ba dezemvolvimentu F-FDTL nian. Ami apresia ho idea hodi fo nafatin oportunidade ba ami. Ami agradese ba prezensa ohin loron ne’e, espera sei iha diskusaun tuir mai hodi bele rona tuir mai. Xefi delegasaun husi Austrália Sr. Hugh Jeffrey, nudar Primeiru Asistente Sekretáriu ba Polítika Internasional, Ministériu Defeza Austrália nian iha nia intervensaun hateten katak, nia sente hakksolok tebes no husu atu mantein servisu hamutuk iha futuru. “Hodi delegasaun nia naran, ami hakosolok tebes mai iha diskusaun ida ne’e. Ida ne’e vizita daruak nian tanba horseik hanesan vizita primeiru. Hau iha ne’e atu hatene klean nomos aprende ita nia relasaun. Hau sei rona ho kuidadu, tanba hau sei lori fila diskusaun ne’e ba Australia hodi halo diskusaun hamutuk fila fali”. Nia hatutan, “Ita nia nesesisidade hamutuk importante ba nasaun rua. Relasaun diak laos depende deit ba ambiente ne’ebe luan, maibe oinsa bele apoiu ba malu. Timor-Leste nia seguransa sai mos prioridade mai ami nia prosperiedade. Ami ohin iha ne’e atu koalia konaba progresu seguransa no relasaun. Ami nia Primeiru Ministru rasik Sr. Scott Morrison mos deklara katak, nasaun vizinho sira maka save diak ne’ebe besik liu. Ida ne’e klaru tebes, katak, ita nia objetivu maka atu servisu hamutuk hodi hare ba rezultadu ne’ebe signifikativu. Hau sente ksolok tebes, hau hein katak, ba oin ita nafatin servisu hamutuk hodi atinji saida maka ohin ita koalia. Antes termina, xefi delegasaun ne’e mos dehan katak, sira sei mai iha fulan Agostu hodi partisipa seremonia komemorasaun loron konsulta popular nian iha Dili. Entertantu Embaixadór Austrália mai Timor-Leste Sr. Peter Roberts afirma katak, Australia iha kompromisu nafatin apoiu Timor-Leste iha área defeza nian. Ha’u fiar katak kopersaun hanesan ne’e importante tebes tanba TL ho Austrália tenke kompleta malu, tanba Austrália nia seguransa mak Timor no Timor nia seguransa mak Austrália, ho nune’e presiza serbisu hamutuk hodi suporta malu. Ita servisu hamutuk ona ba tinan 20 desde tinan 1999 hodi halo Konsulta popular, ida ne’e pasu diak tebes ba oin. Hau hakarak reafirma katak Governu Australia iha kompromisu atu fó nafatin apoiu ba Timor-Leste iha área defeza nian. Marka prezensa iha enkontru annual ne’e kompostu husi, Adidu Defeza Timor-Leste ba Australia Koronel Jose da Costa (Trix), Xefi Kooperasaun Tekniku Militar Kapitaun Domingos Oki, Komandante Componente Centro Formação Tenente Coronel Celestino Pinto, Komandante CAS (Componente Apoiu Serviço) Tenente Coronel Benedito Dias Quintas, Comandante Componente Naval Adão Brito, Hosi delegasaun Austrália nian mak Embaixadór Austrália iha Timor Leste ho nia komitiva tomak. #AX




TL-AUSTRALIA DEFENCE COOPERATION TALKS


1Dili-Defence Cooperation Talk (DCT), hanesan enkontru bilateral ne’ebe sempre halo kada tinan, hodi fortalese/hametin relasaun iha area koperasaun militar. DCT hanesan parte ida husi Programa Kooperasaun Defeza nian ne’ebe hala’o ona iha Timor-Leste hahú iha tinan 2001, nu’udar parte husi atividades kooperasaun iha rejiaun Pasifiku. Ho objetivu atu harii kapasidade iha F-FDTL nian atu nune’e nasaun ne’e bele fornese seguransa ninia nasaun rasik inklui kompromisiu militar hodi halo kooperasaun iha area defeza nomos misaun ONU nian. Objetivu prinsipal husi enkontru DCT rasik maka oinsa, Timor-Leste no Austrália halo avaliasaun hamutuk ba atividade no apoiu hirak ne’ebe durante ne’e halo ona nomos planu atividade ne’ebe sei halao iha futuru. Iha diskusaun ne’e, Inspector Jeral F-FDTL Brigadeiru Jeneral Cornelio Ximenes (Maunana) hateten katak, “Austrália hanesan ita nia parseiru ida ne’ebé durante ne’e fó apoiu barak ona mai Timor Leste, liuliu ba ita nia Falintil-Forsa Defeza Timor-Leste. Liu husi Rezultadu Kooperasaun ne’ebé ita nia Governu hala’o ho Austrália iha área kapasitasaun no Parte Infraestrutura nian. Ami espera katak ita bele servisu hamutuk nafatin iha futuru. Tanba ami persija koperasaun ho paizes hotu atu bele ajuda ami dezenvolve ami nia forsa armada no bele moderniza forsa defeza. Ita nia Governu sei persiza nafatin ajuda husi parseiru sira hodi fo nafatin asistensia mai ita nia forsa defeza. laos deit hametin koperasaun ita ho nasaun amigu maibe liu-liu ajuda bo’ot ba dezemvolvimentu F-FDTL nian. Ami apresia ho idea hodi fo nafatin oportunidade ba ami. Ami agradese ba prezensa ohin loron ne’e, espera sei iha diskusaun tuir mai hodi bele rona tuir mai. Xefi delegasaun husi Austrália Sr. Hugh Jeffrey, nudar Primeiru Asistente Sekretáriu ba Polítika Internasional, Ministériu Defeza Austrália nian iha nia intervensaun hateten katak, nia sente hakksolok tebes no husu atu mantein servisu hamutuk iha futuru. “Hodi delegasaun nia naran, ami hakosolok tebes mai iha diskusaun ida ne’e. Ida ne’e vizita daruak nian tanba horseik hanesan vizita primeiru. Hau iha ne’e atu hatene klean nomos aprende ita nia relasaun. Hau sei rona ho kuidadu, tanba hau sei lori fila diskusaun ne’e ba Australia hodi halo diskusaun hamutuk fila fali”. Nia hatutan, “Ita nia nesesisidade hamutuk importante ba nasaun rua. Relasaun diak laos depende deit ba ambiente ne’ebe luan, maibe oinsa bele apoiu ba malu. Timor-Leste nia seguransa sai mos prioridade mai ami nia prosperiedade. Ami ohin iha ne’e atu koalia konaba progresu seguransa no relasaun. Ami nia Primeiru Ministru rasik Sr. Scott Morrison mos deklara katak, nasaun vizinho sira maka save diak ne’ebe besik liu. Ida ne’e klaru tebes, katak, ita nia objetivu maka atu servisu hamutuk hodi hare ba rezultadu ne’ebe signifikativu. Hau sente ksolok tebes, hau hein katak, ba oin ita nafatin servisu hamutuk hodi atinji saida maka ohin ita koalia. Antes termina, xefi delegasaun ne’e mos dehan katak, sira sei mai iha fulan Agostu hodi partisipa seremonia komemorasaun loron konsulta popular nian iha Dili. Entertantu Embaixadór Austrália mai Timor-Leste Sr. Peter Roberts afirma katak, Australia iha kompromisu nafatin apoiu Timor-Leste iha área defeza nian. Ha’u fiar katak kopersaun hanesan ne’e importante tebes tanba TL ho Austrália tenke kompleta malu, tanba Austrália nia seguransa mak Timor no Timor nia seguransa mak Austrália, ho nune’e presiza serbisu hamutuk hodi suporta malu. Ita servisu hamutuk ona ba tinan 20 desde tinan 1999 hodi halo Konsulta popular, ida ne’e pasu diak tebes ba oin. Hau hakarak reafirma katak Governu Australia iha kompromisu atu fó nafatin apoiu ba Timor-Leste iha área defeza nian. Marka prezensa iha enkontru annual ne’e kompostu husi, Adidu Defeza Timor-Leste ba Australia Koronel Jose da Costa (Trix), Xefi Kooperasaun Tekniku Militar Kapitaun Domingos Oki, Komandante Componente Centro Formação Tenente Coronel Celestino Pinto, Komandante CAS (Componente Apoiu Serviço) Tenente Coronel Benedito Dias Quintas, Comandante Componente Naval Adão Brito, Hosi delegasaun Austrália nian mak Embaixadór Austrália iha Timor Leste ho nia komitiva tomak. #AX