Delegasaun Peskizador husi Singapura, Professor Leonard C. Sebastian, husi (ISEAS) Institute of Southeast Asian Studies, akompanha husi DR. Termsak Chalermpalanupap, Jonathan Chen husi Association Research Fellow RSIS Singapore hasoru malu ho Ministerio do Interior DR. Longuinhos Monteiro, hodi koalia konaba adezaun Timor-Leste ba Asean.
DR. Termsak Chalermpalanupap iha introdusaun hatete, “Timor-Leste hatama pedidu ba adezaun ASEAN iha fulan Marsu tinan 2011, Ami iha ne’e laos atu fo sujestaun ka rekomendasaun ruma maibe atu estuda konaba implikasaun. Ita hotu hatene katak Timor-Leste hatudu nia seriu no servisu makas ba aplikasaun Timor-Leste iha adeazaun ba ASEAN (ne’ebe foka sai iha media nasional no internasional). Ami nia servisu agora maka atu halo estuda, partikularmente iha dimensi politika no seguransa komunitaria. Iha tinan 2015 ne’e, informasaun ne’ebe popular tebes maka konaba’a ASEAN Community, mak hanesan tranformasaun ba realidade husi objektivu Vizaun ASEAN ba tinan 2020. The ASEAN Vision 2020 konseptu ida ne’ebe atu realiza Rejional ASEAN, hanesan mata dalan ou diresaun husi Nasaun Azia Sudeste nian, vizaun ne’ebe luan, hela iha paz nia laran, stabilidade no prosperiadade nia laran, ligadu hamutuk iha enviromentu demokrasia no harmonia, dezenvolvementu ne’ebe dinamiku no sempre besik ba intregasaun ekonomia no mos komunidade ne’ebe interese ba malu, konsiensia ba relasaun historia, no kultura ida deit no ligadu iha identidade rejional ne’ebe hanesan.
Hatan ba ida ne’e Ministru Interior DR. Longuinhos Monteiro mos hatete, “Iha ne’e hau sei koalia entermu de dezenvolvimentu ba komunitaria, liu-liu konaba isu politika no Kultura sosial nian. Ami iha planu husi 2014 ba to’o 2030 hodi Kontribui Ba Dezenvolvimentu Nasional. Tanbaa ami hakarak sidadaun hotu-hotu ne’ebe hela iha Timor-Leste sei moris iha Paz, Livre husi tauk, wainhira moris hamutuk iha komunidade. Signifika katak, molok tinan 2030 ramata, sidadaun Timor-Leste hotu-hotu sei moris iha paz, no livre hosi ta’uk no moris hakmatek iha ambiente komunidade ne’ebé progresivu, no sente livre atu kontribui ba Dezenvolvimentu Nasional”.
Nudar ajente seguransa interna Ministerio do Interior no nia komponente tomak iha komitmentu atu garante katak sidadaun Timor-Leste tomak sei hetan seguransa diak, moris hakmatek, proteje sidadaun ho sira nia rikusoin, no garante sidadaun sira atu halao sira nia direitu no liberdade fundamental, nomos atu prevene krime no asegura funsionamentu normal ba instituisaun demokratika sira.
Nune’e DR. Termsak Chalermpalanupap mos hatete, “Iha ne’e ami mos iha oportunidade atu aprende husi imi, liu-liu Ministerio do Interior hodi ba oin bele ajuda ami nia estudo konaba oinsa Timor-Leste nia perspektiva ba oin hodi tama iha Asean. Bazeia ba ida ne’e, ohin ami mai iha ne’e atu halo diskusaun oituan konaba rezolusaun konflitu ne’ebe durante ne’e Timor-Leste uza hodi hatan ba problema lubun ida ne’ebe akontese iha Timor-Leste. Realasiona ho servisu asistensia humanitaria nian. Deklarasaun husi ASEAN Concord II iha Bali, Indonezia iha tinan 2003, Nai ulun ou lider Governu nasaun ASEAN momentu ne’eba atu establese Komunidade ASEAN antes 2020, Komunidade ASEAN iha pilares tolu mak hanesan ASEAN political-security community ou komunidade polítika-siguransa ASEAN, ASEAN economic community ou komunidade ekonomia ASEAN no ASEAN socio-cultural community ou komunidade sosiu-kultural ASEAN. Depois iha tinan 2007 lider ASEAN iha 12th ASEAN iha Filipina desidi atu aselera establese ASEAN Community antes 2015 ho razaun katak bele hasa’e tan sentral asaun no hanesan papel atu haforsa formasaun rejional ne’ebe dezenvolve. Tuir mai iha Novembru 2007 iha 13th ASEAN Summit iha Singapura Lider nasaun ASEAN sira asina ASEAN Charter konaba’a komitmentu iha intesivu programa Community-building ou hari’i-komunidade husi hasa’e koperasaun rejional no intregasaun no fo mos servisu ba ministru no funsionariu nasaun ASEAN sira atu halo draft APSC (ASEAN Political-Security Community) Blueprint ne’ebe sei adapta iha 14th ASEAN Summit. APSC Blueprint ne’e hanesan mata dalan ou mapa no tempu atu establese Komunidade ASEAN iha 2015 no sei iha fleksidade mos atu kontinua ba programa siguransa ASEAN nian depois 2015.
Pilares tolu ne’e maka pontus objektivu Komunidade ASEAN 2015 hodi realiza Vizaun ASEAN iha 2020. Artigu ida ne’e sei foka liu konaba’a pilar Komunidade polílitika-siguransa ASEAN lina ho siguransa Timor-Leste. ASEAN political-security community ou komunidade polítika-siguransa ASEAN/ APSC nudar pilar husi ASEAN Community ne’ebe foka ba iha polítika no seguransa iha rejiaun Azia Sudeste. APSC hanesan entidade ne’ebe mantem ba stabilidade iha rejiaun Azia Sudeste ho la establese paktu siguransa ou polítika estranjeirus ne’ebe komum maibe sei mantein siguransa ho dezenvolve norma polítika ba direitus humanus, anti-korupsaun no enviromentu demokrasia, no mos maneira ba prevensaun konflitu, resolusaun konflitu (conflict resolution ), no hari’i paz ( peace building).
ASEAN community 2015 ou Komunidade ASEAN 2015 fo opurtunidade bot liu ba seitor ekonomia, ASEAN Economic Community ou komunidade ekonomia ASEAN, ASEAN Political-Security Community ou komunidade polítika-siguransa ASEAN/APSC no ASEAN Socio-Cultural ou komunidade sosiu-kultra ASEAN. APSC nudar pilar konaba’a polítika no siguransa iha komunidade ASEAN 2015, jeralmente APSC iha pilares hat (4) atu realiza ba planu mak hanesan:
1. Political Development/
2. Comprehensive Security/ komprehensivu siguransa; Iha parte ne’e sei diskute no hala’o barak liu iha parte prevensaun polítika, hari’i paz post konflitu (post conflict peace building) no non-tradisional siguransa (non-traditional security).
3. Pacific settlement of Disputes/rezolve disputa pasifiku; Iha parte ne’e sei koalia liu ba iha resolusaun konflitu ou conflict resolution.
4. External Relations/relasaun externa, Outward-Looking Approach/aprosimasaun vizaun ba liur, Regional and Global Architecture/ arsitektur regiaun no globalizasaun;
Sei realiza planu konaba’a sentraliasaun ASEAN (ASEAN Centrality ) no kontribuisaun husi ASEAN ba problema-problema global. Ida tan mos konaba krimi global nian hanesan,Transnasional Crime, Combat Drugs Traficking, and IDP’S.
Iha 2002, Timor-Leste sai observador ba Asosiasaun ba Nasaun Asia Sudeste (ASEAN). Agora Governu Timor-Leste servisu atu sai membru ASEAN. ASEAN nia membru tuan liu mak Indonesia, Singapura, Brunei Darussalam, Filipina, Thailandia no Malazia. Membru foun sira maka Kamboja, Laos, Burma/Myanmar no Viet Nam. ASEAN inklui akordus no kooperasaun ne’ebé foka ba parte tolu: sosio-kultural, seguransa, no ekonomikú.
Antes ne’e mos Prezidente Temasek Foundation Centre for Trade & Negotiation (TFCTN), husi Singapura, Deborah Helms deklara katak, Singapura la impede adezaun Timor-Leste ba Azean maibe sujere ba Timor-Leste atu halo preparasaun ne’ebe di’ak ho investimentu ne’ebe maka’as antes adere ba ASEAN
Iha enkontru ne’e, envolve Ministerio do Interior, Komandante Jeral, Segundu Komandante Jeral, Diretor Geral Servisu Operasionais Sr. Domingos Pinto, Diretor Geral Servisu Migrasaun Sr. Jose da Costa, Asesor Ministru Interior Major Luis Candeias, Superiores PNTL, Diretora Nasional ba Asuntu ASEAN, Dirce Carolina husi MNEK, nomos Peskizador husi Singapura sira. AX
















